LAVOSLAV HORVAT
Sl. 1 Lavoslav Horvat 1940-ih. Paladino Z.: Lavoslav Horvat. Kontekstualni ambijentalizam i moderna, Meandar media i. HAZU, Zagreb 2013
HORVAT, Lavoslav, arhitekt (Varaždinske Toplice, 27. IX. 1901 — Novi Marof, 4. X. 1989). Državnu srednju tehničku školu završio u Zagrebu 1922, arhitekturu diplomirao 1930. na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti (D. Ibler). Tijekom studija afirmirao se na javnim natječajima, prihvativši suvremeni »internacionalni stil« (natječajni projekti za poštu i poštansku štedionicu u Skoplju 1927, sa S. Planićem, I. nagrada; za Gradsku vijećnicu na Sušaku 1927, III. nagrada; za Okružni ured za osiguranje radnika u Beogradu 1929, I. nagrada). Projektant u atelieru R. Lubynskoga 1922–26, samostalni arhitekt od 1930. God. 1931–36. uglavnom boravi u Splitu, gdje izvodi kupalište Bačvice (1930–31), Banovinsku bolnicu (1930–31), na Firulama obiteljske kuće Čulić (1931–32), Čičin-Šain (1932), Ilić (1932), Kolbaet (1932) te crkvu Gospe od Zdravlja (1935–36). U Bolu na Braču izvodi Dominikansku gimnaziju (1931), a u Dubrovniku kupalište Ploče (1932–33), obiteljsku vilu B. Banca na Lapadu (1936) te palaču B. Banca na Pločama (1938–39, s H. Bilinićem). U Zagrebu radi vlastitu kuću na Tuškancu (Vijenac, kbr. 6, 1935) te s H. Bilinićem i Z. Kavurićem sudjeluje na izvedbi Meštrovićeva Doma umjetnosti (1934–38). Od 1945. radi na obnovi gradova i naselja u Ministarstvu građevina, a od 1946. u Zemaljskom građevno-projektnom zavodu u Zagrebu na problemima industrijske arhitekture. God. 1954–62. vodi projektni biro Horvat–Bilinić, a 1962–73. radi u Arhitektonsko-projektnom zavodu. Izvodi tvornicu i predionicu konca »Dalmatinka« u Sinju (1946–73), tvornicu vagona i lokomotiva »Đuro Đaković« u Slavonskom Brodu (1947–48), zgradu Savezne industrijske komore na Terezijama u Beogradu (1954–58), hotel »Jugoslavija« u Novom Beogradu (1955–59), Pamučno-tekstilni kombinat Bahr-Dar u Etiopiji (1959–60), HE »Split« u Zakučcu kraj Omiša (1962–63), hotel »Belvedere« u Medulinu (1965–66). Sudjelovao i na natječajnim projektima za hotel »Lazareti« u Dubrovniku (1930, I. nagrada), Burzu rada u Splitu (1933, II. nagrada), koloniju vila u Strožancu kraj Splita (1932), Državnu štampariju u Beogradu (1933), Planinarski dom na Sljemenu kraj Zagreba (1935), Dom umjetnosti u Splitu (1937, s H. Bilinićem), vilu »Dubrovnik« (1938, s H. Bilinićem) i Regulacioni plan Dubrovnika (1939–40), potom za Palaču CK KPJ u Beogradu (1947, s M. Kauzlarićem i J. Seisselom, III. nagrada) i za hotel u Novom Beogradu (1947, uz konzultacije s M. Kauzlarićem, I. nagrada).
U Zagrebu je predavao na Arhitektonsko-građevinsko-geodetskom fakultetu 1948–59. te na Akademiji likovnih umjetnosti 1958–1973. Od 1951. dopisni, a od 1963. redoviti član JAZU. Poimajući arhitekturu kao društveno angažiranu umjetnost pristupio je likovnoj grupi Zemlja (1929–35) te je sudjelovao na njezinim izložbama u Zagrebu (1931–35), Sofiji (1934) i Beogradu (1935). Sudjelovao je i na izložbama arhitekture u Zagrebu (1930), Beogradu (1931) te Pola vijeka hrvatske umjetnosti u Zagrebu (1938). Pripadnik naraštaja koji je od kraja 1920-ih slijedio duh avangardne moderne arhitekture, djelujući u Dalmaciji nastojao je svojoj arhitekturi dati vrijednost regionalnog i nacionalnog izraza, istražujući primjenu novih oblika u posebnim klimatskim i pejzažnim uvjetima te ispitujući upotrijebljeni građevni materijal i autohtone arhitektonsko-urbanističke vrijednosti mediteranske regije. Dobitnik je nagrada za životno djelo »Vladimir Nazor« 1970. i »Viktor Kovačić« 1974.
Na području Cetinske krajine projektirao je Tvornicu i predionicu konca "Dalmatinka" Sinj i za nju popratne objekte: Hotel "Dalmacija" i Zgradu za samce te Pogon za preradu vigogne prediva u Vrlici; Olimpijski bazen sa sportskim centrom, Hidrocentralu "Orlovac" u Rudi, Objekt klaonice u Sinju, Planinarsko sklonište "Umberto Girometta" na Kamešnici.
IZVORI:
S. Batušić: Becić–Babić–Miše i »Zemlja«. Hrvatsko kolo, 1931, 12, str. 343. — Problemi savremene arhitekture. Zagreb 1932, 48–49, 60–61, 94. — S. Planić: Pedeset godina arhitekture u Hrvatskoj. Književnik, 12(1939) 2, str. 49. — V. Potočnjak: Arhitektura u Hrvatskoj 1888–1938. Građevinski vjesnik, 8(1939) 4/5, str. 54. — Lavoslav Horvat. Ljetopis JAZU, 1953, 58, str. 282. — Ž. Čorak: Arhitektura. U: Kritička retrospektiva »Zemlja« (katalog izložbe). Zagreb 1971, str. 169–170, 221. — T. Premerl: Nagrade »Vladimir Nazor« za životno djelo. Čovjek i prostor, 18(1971) 9, str. 20. — Isti: Pobjeda moderne. Arhitektura, 30(1976) 156/157, str. 48. — Isti: Arhitektonska i društvena avangarda. Arhitekti u »Zemlji«. Čovjek i prostor, 26(1979) 6/7, str. 30. — Isti: Lavoslav Horvat 1901–1989. Ibid., 36(1989) 11/12, str. 4. — Isti: Hrvatska moderna arhitektura između dva rata. Nova tradicija. Zagreb 1990, 63. — Arhitekti članovi JAZU. Rad HAZU, 1991, 437, str. 68–73.